Mislite da su najbolje stvari besplatne?
Ili mislite da je prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske u pravu kada kaže:
«Čim je nešto besplatno, meni je jako sumnjivo. Ne može studija za
projekt od 900 milijuna kuna biti besplatna, ona ili ništa ne valja ili
je napravljena radi nečijeg interesa.» Ili pak mislite da je prvi potpredsjednik Vlade time uvrijedio sve volontere koji pružaju pomoć bez obzira na naknadu? Imate li iskustva s besplatnim zdravstvom – dobra ili loša? Ili s besplatnim školstvom?
Film redateljice Vlatke Vorkapić se bavi temom ‘besplatnog’ te u svom filmu ugošćuje i Kolektiv Hrana, a ne oružje iz Zagreba.
Kolektiv Hrana, a ne oružje je 10.1.
ponovno organizirao direktnu akciju dijeljenja besplatne hrane i odjeće
kako bi ukazali na krizu vrijednosti u svijetu, nepravilnu raspodjelu
resursa te golemu količinu hrane koja se svaki dan baca.
Uživajte u slikama ukusnih jela i javite nam se ukoliko se želite priključiti kolektivu!
Hrana, a ne oružje aktivisti/aktivistkinje su u subotu dijelili hranu koja je sakupljena na zagrebačkim tržnicama Dolac i Trešnjevka. Podijeljeno je nekoliko kila kruha, kazan variva od blitve i ostalog povrća, kazan rižota, dvije velike posude salate od povrća i salate od voća, te dvije kutije doniranih batata. Uz to, bilo je i obilje zimske odjeće koju su jedni ljudi donosili, a drugi odnosili sa sobom. U ovo vrijeme je bitno poticati ljude na solidarnost, na razmjenu, nasuprot pomahnitaloj potrošačkoj groznici koja vlada u ovo pred blagdansko vrijeme, te nasuprot podivljalim političarima (vodećih stranaka u HR) koji za nadolazeće izbore nemilosrdno sakupljaju bodove za svoje licemjerne kampanje.
Kolektiv Hrana, a ne oružje je, u suradnji s Inicijativom Parkticipacija u subotu 29. studenog, obilježio Dan bez kupovine. Na Cvjetnom trgu nas je dočekao veliki broj ljudi koji su bili željni toplog obroka i besplatne odjeće. Može se reći da je nastupila ‘navala’ i hrana se podijelila u trenutku. Čak ni aktivisti i aktivistice nisu imali prilike okusiti hranu koju su pripremili. Ova situacija samo potvrđuje činjenicu da je gladnih ljudi više nego ikada prije. Golemi lonac variva i golemi lonac rižota, zajedno s velikom posudom salate, voćem u kutiji i obiljem doniranog kruha kojega smo dijelili, naime, nije bilo dovoljno za potražnju svih ljudi koji su nas dočekali na Cvjetnom i mnogi su ostali praznog tanjura nakon što se ova golema količina hrane podijelila.
– Stoga, HNO VAS POZIVA DA SE PRIDRUŽITE NAŠIM AKCIJAMA kako bi nas brojčano bilo više – i kako bi time mogli češće imati akcije sakupljanja i dijeljenja hrane! Kontinuitet akcija ovisi jedino o ljudskom kapacitetu!
Javite se na volontiranje u kolektivu na mail: hnozagreb@gmail.com i li na facebook grupu:
Kolektiv Hrana, a ne oružje u suradnji s Inicijativom Parkticipacija u subotu, 29.11.2014. od 13 do 14.30 sati
dijelit će građanima besplatne tople obroke i odjeću, uz praktičnu
demonstraciju odvajanja biootpada i kompostiranja na Cvjetnom trgu u Zagrebu.
Akcija se održava na
međunarodni Dan bez kupovine, koji potiče građane na suzdržavanje od
kupovine barem na jedan dan. Cilj je ukazati na promišljanje stvarnih
međuljudskih vrijednosti koje podrazumijevaju solidarno dijeljenje osnovnih
resursa za život poput hrane i odjeće, te racionalan i održiv odnos prema
resursima koji nisu potrebni poput suviška odjeće, ili upotrebljivi poput
otpadaka hrane. Cilj akcije je ujedno potaknuti građane da brigu za svoje
bližnje tijekom novogodišnjih praznika iskažu kroz solidarno djelovanje,
umjesto kroz neumjerenu potrošnju na nepotrebne i neumjerene količine hrane i
kupovnih poklona koji predstavljaju teret osobnim prihodima građana, kao i
okolišu u smislu povećanog bacanja ostataka hrane i drugih neželjenih predmeta.
Dan bez kupovine (Buy
Nothing Day) obilježava se od 1992. godine u cijelome svijetu, a ove godine
proslavi će se priključiti inicijative iz više od 60 zemalja. U okviru ove
akcije, besplatne obroke za građane pripremit će Parkticipacija i Kolektiv
Hrana, a ne oružje, koji ujedno pozivaju građane da posjete akciju, pojedu
besplatan topli obrok, te doniraju višak nosive odjeće ili uzmu odjeću koja im
je potrebna.
Pozivamo vas da se priključite akciji dijeljenja besplatne
odjeće koja će se održati 14.12. 2013. na Cvjetnom trgu u 14:00 sati.
Donesite upotrebljive stvari koje više ne koristite, poklonite
ih nekom drugom ili pronađite nešto za sebe.
Cvjetni
trg kao simbol konzumerizma i trošenja novca sa šoping centrom,
trgovinama i božićnim sajmom ujedno je i najprometnije mjesto u gradu,
te razlog zbog kojeg smo odlučili tamo smjestiti akciju. Želimo
potaknuti ljude da promisle o sebi i dominantnom sustavu vrijednosti
kojem se beskompromisno priklanjaju.
Želimo ukazati na siromaštvo i glad koji su prisutni u Hrvatskoj
i svijetu.
Želimo skrenuti pozornost sa šoping centara, masovne i
nepotrebne kupovine na ljude kojima je potrebna pomoć.
Želimo posjetiti da se
može profitirati i bez novčanog sustava razmjene.
Na
svaku akciju dođu ljudi kojma je pomoć uistinu potrebna, a takvih je
sve više, pa će i ovaj put jasno isplivati niz problema koje se
lampicama i reklama uporno nastoji ignorirati.
Ukoliko želite
surađivati javite se na ovaj mail ili broj
mobitela: 095 880 3415 kako bi znali možemo li računati na vašu pomoć i
kako bi se dogovorili oko detalja akcije (donošenje stolova i odjeće).
Akciju organiziraju kolektiv „Hrana, a ne oružje“ i inicijativa „Uzmi ili ostavi“.
Kolektiv „Hrana,a ne oružje“ će dijeliti besplatnu hranu i kruh.
Hrana je jedna od najvažnijih stvari na svijetu i ima je viška. Glad u svijetu je namjerno uzrokovano stanje
kako bi se zapadnjački svijet mogao prežderavati i živjeti u
nonšalantnom izobilju, dok oni u siromašnijim zemljama zbog toga
gladuju. Pod izlikom ´spašavanja´ svijeta od gladi, američki giganti
forsiraju GMO sjeme kao održivo i lako uzgojivo, koje bi zamjenom starog
sjemena pripomoglo tom velikom problemu ´gladi u svijetu´…
Takva ˝dušobrižnička˝ kompanija je Monsanto
koji forsira uzgoj GMO hrane u Europskoj uniji i to putem zakona koji
će braniti ljudima da siju vlastito voće i povrće i prisiliti ih da se
truju genetski modificiranom hranom tako da im se onemogući izbor. Danas
je to jedna od najomraženijih korporacija u svijetu (ne biste
vjerovali, čak i u Americi), optužena i za korištenje dječje radne
snage, samoubojstva farmera, uništavanje prirodne soje, kukuruza i žita i
korumpiranje političara, pod opaskom lobiranja. To je multinacionalni i
agrikulturalno-biotehnološki gigant, vodeći svjetski proizvođač
herbicida i GMO sjemena uz svoju braću DuPont i Syngent koji zajedno kontroliraju 53% svjetskog tržišta sjemenjem (deset najvećih
kontrolira čak 73 posto!), a do toga su došli tako što su pokupovali
gotovo sve manje tradicijske i obiteljske sjemenare, tako da, zapravo,
više i nemaju konkurenciju. Sve potpomognuto zakonima Europske unije.
Još
od ranih 70tih godina, kada je iz američkih laboratorija izašla prva
genetski modificirana hrana kao početak ere biotehnologije i
biotehnološkog razvoja, ona je prepoznata kao učinkovito oružje uz pomoć
kojega se može kontrolirati cjelokupna populacija planete, neizostavno
pri tome koristeći se s ratovima kao jednim od načina da se isti plan
realizira. Upravo se to i dogodilo kada je Amerika uvidjela potencijal
njihovog globalističkog agrobiznisa nad područjem nekadašnje
Mezopotamije između dviju rijeka Eufrata i Tigrisa. Ovo tzv. plodno tlo,
´kolijevka civilizacije´, omogućilo je tamošnjim narodima, vrijednim
zemljoradnicima i poljoprivrednicima, da stoljećima kroz generacije
uzgajaju velike količine hrane za svoj narod i cijeli svijet. To
područje je, naravno, današnji Irak.
Upravo su njihove
sorte sjemena su bile jedan od razloga za početak nasilnih okupiranja
nakon šarade 11.9. To je bio početak geopolitičkog ratovanja i
devastacije Iračke poljoprivrede, te postavljanje GMO usjeva. Tako su
Iračanima, nakon okupacije, nametnuli tzv˝dekrete˝- pravila koja im se
tiču njihovog poljoprivrednog uzgoja te svaki zakon Iračke države koji
se kosi s pravilima dekreta smatra se ne važećim – isti principi koji se
guraju kroz zakone Europske unije i u ovoj državi danas. Nakon
preuzimanja svih poljoprivrednih zemljišta, sjemenici koji su građeni od
strane tamošnjih poljoprivrednika kako bi čuvali generacijama
sakupljano sjemenje jest ritualno spaljivano od strane američkih
imperijalista. Danas je preostala poljoprivreda Iraka u vlasti američkih
agro korporacija kao što je Monsato, koji proizvode ogromne količine
GMO sjenemena za izvoz, uz pomoć jeftine radne snage – Iračkog roblja.
Sviđalo
se to vama ili ne, ukoliko budete/budemo ne radili ništa po tom
pitanju, velike su šanse da će sva hrana koju ćemo jesti biti
kontaminirana kemikalijama i neoznačenim GMO-om. Monsanto kontrolira
većinu svjetske opskrbe hranom ugrožavajući slobodu izbora diljem
svijeta. Građani moraju shvatiti svoju moć i poduzeti akcije protiv
Monsanta i njegovih sponzora poput FDA, USDA, EPA, GMA, BIO te
proizvođača koji koriste GMO sastojke u proizvodnji procesuirane hrane.
Dođite na vama najbliži prosvjed protiv Monsanta, ako ste u Zagrebu, prosvjedna povorka započinje u 17h na Trgu Francuske republike i kreće se prema Trgu Bana Jelačića.
Kolektiv Hrana, a ne oružje istoga dana će organizirati akciju dijeljenja besplatne hrane i odjeće na Cvjetnom trgu od 13h. 25. svibnja, 2013. aktivisti diljem svijeta će se ujediniti i marširati protiv Monsanta.
Zašto marširati?
Istraživanja su pokazala da GMO hrana vodi do ozbiljnih
zdravstvenih problema poput zloćudnih tumora, neplodnosti i porođajnih
mana.
U SAD-u je na čelu FDA-e, agencije koja osigurava stanovništvu
zdravstveno ispravnu hranu, bivši direktor Monsanta. To ukazuje na
ozbiljan sukob interesa i objašnjava manjak vladinih istraživanja na
dugoročnim učincima GMO-a.
Nedavno su predsjednik i Kongres SAD – a kolektivno izglasali zakon
pod nadimkom “Zakon o zaštiti Monsanta”, koji, između ostalog, brani
sudovima da odgađaju prodaju Monsantovog genetski modificiranog sjemena.
Predugo je Monsanto bio dobrotvor korporativnih poticaja i
političke pristranosti. Organski i mali poljoprivrednici trpe velike
gubitke, dok Monsanto učvršćuje svoj monopol nad svjetskom opskrbom
hrane, što uključuje i ekskluzivno patentiranje prava nad sjemenom i
genetskim sastavom.
Monsantovo GMO sjeme je štetno za okoliš; na primjer, znanstvenici
naglašavaju da je uzrokovalo nestanak mnogih kolonija pčela diljem
svijeta.
Koja rješenja se traže?
Glasanje s vašim novcem putem kupnje organskog i bojkotiranjem tvrtki u vlasništvu Monsanta koje koriste GMO.
Označavanje GMO-a, da potrošači mogu lakše birati.
Ukidanje relevantne odredbe američkog “Zakona o zaštiti Monsanta”.
Zahtijevanje daljnjih istraživanja nad zdravstvenim učincima GMO-a.
Raskrinkavanje Monsantovih službenika i Monsantu naklonih
političara putem direktne komunikacije, društvenih mreža, neovisnih
medija itd…
Nastavak informiranja javnosti o Monsantovim tajnama.
Izlazak na ulice da svijet i Monsanto vide da se nepravda neće tiho podnositi.
Kolektiv´Hrana, a ne oružje´ koji se zalaže za osnovna ljudska prava poput besplatne hrane i odjeće, unutar svojih akcija dijeljenja hrane posebnu pozornost pridodaje problemu beskućništva. Mi smatramo da ove skupine ljudi predstavljaju najveće žrtve konzumerističkog društva koji ne mari za ništa drugo osim za profit. Ovo je posljedica siromaštva, nasilnog akta države prema građanima.
Na ovom blogu stoga želimo predstaviti časopis pod nazivom´Ulične svjetiljke´, kako
bi vam skrenuli pozornost na segment ovoga društva koji se nalazi
neposredno pored vas, no mnogi ga ne zamjećuju, ili potpuno ignoriraju.
Časopis za ljude
U
vremenu kada kioske i police s časopisima u shoping centrima krase
tabloidi i ostalo smeće koje truje puk s skandalima vezanima za kvazi
zvijezde i starlete kako bi se stvorio bezumni trend za stvaranje
profita, jedan časopis je krenuo sasvim drugom putanjom. Časopis Ulične
svjetiljke, je odlično osmišljen projekt kojemu je osnovni cilj da
pokuša poboljšati uvjete života socijalno najugroženijim osobama:
beskućnicima, siromašnima, ovisnicima, djeci bez roditelja, prognanicima
i izbjeglicama, jednom riječju ljudima s ruba društva, te
osvijestiti javnost o postojanju istih. Izdavanje časopisa pokrenuo je
franjevački svjetovni red s Trsata, koji je prije godinu i pol otvorio
prvo riječko prihvatilište za beskućnike “Ruža svetoga Franje”2008.godine.
Ono
što je veoma karakteristično u ovom časopisu jest da ga prodaju
beskućnici i cjelokupan sadržaj (kolumne, tekstovi, pjesme, priče i
ostalo) također izrađuju beskućnici i socijalno najugroženije skupine
ljudi koji pišu o svojim iskustvima i razmišljanjima. Počevši od Rijeke,
časopis se proširio se na Zagreb, pa zatim i na Vinkovce, Varaždin i
Osijek. S vremenom će se prodavati i u drugim gradovima. Cijena je 8kn i
od toga polovica ide prodavaču beskućniku, a pola za izdavanje
slijedećeg broja časopisa. Časopis je primljen u Međunarodnu mrežu
uličnih novina (INSP).
Distribucija
Od
svakog časopisa pola zarade ide beskućnicima, a pola se uplaćuje za
proizvodnju novih brojeva. Svi koji rade na proizvodnji novih brojeva su
volonteri i ne uzimaju nikakvu proviziju. U slučaju da neki prodavač
potroši novac na nepotrebne stvari a ne ulaže u nove primjerke, pokazuje
da mu nije stalo do nove prilike i u tom slučaju onemogućena mu je
prodaja novih primjeraka. Glavna zamisao jest upravo resocijalizira tih
ljudi. Tj. potaknuti ih da taj novac ulažu u sebe, u iznajmljivanje
stana, plaćanje režija, za hranu i slično, te da se odviknu alkohola ili
ostalih poroka. Stoga postoji i nekoliko pravila pri prodaji časopisa
kojih se prodavač mora pridržavati. Među njima jest i da ne smije biti
alkoholiziran ili pod utjecajem opojnih sredstava. Zanimljivo jest i to
što prodavači stoje mirno, držeći časopis, ne mašući s njim. Razgovaraju
prolaznicima jedino kada im se obrate.
Kako pomoći?
Ukoliko
želite pomoći u stvaranju časopisa, možete to učiniti na više načina.
Možete pomoći pri distribuciji (volontiranje), pisati članke, ankete,
oglase (na kontakt: ulicne.svjetiljke@yahoo.com, sms: 099/3191201).
Možete pomoći razgovorom s beskućnicima ili pak volontiranjem i u udruzi
Ulični suputnik (mail: info@ulicnisuputnik.hr) ili pak aktiviranjem u
kolektivu´Hrana, a ne oružje´
(hnozagreb@gmail.com) jer mi pri svojim akcijama dijeljenja besplatne hrane i besplatne odjeće često kontaktiramo prodavače
Uličnih svijetiljki, koji potom razglašavaju drugim beskućnicima obavijest da se dijeli hrana i potom svi dođu jesti i uzeti odjeću.
No,
svakako je najbolji način da, kada sljedeći puta vidite časopis,
odvojite 8kn (ili više) i kupite ga, te da isto savjetujte svim svojim
prijateljima. Govorite o ovom časopisu, poticajte druge ljude da ga
kupuju. Ukoliko se nalazite u jednom od gore navedenih gradova,
pokušajte pronaći ljude koji prodaju časopis na ulici. Često se nalaze
na nekoliko lokacija unutar užeg centra grada tijekom dana.
´Uzmi ili ostavi´ je inicijativa koja se temelji na razmjeni svih dobara, bilo riječ o odjeći, obući i općenito, stvarima koje vam više nisu potrebne. Svako od nas u svojim ormarima, tavanima i podrumima ima stvari koje mu ne trebaju i koje bi upravo mogle biti upotrebljive nekome drugom. Stoga ih nemojte bacati!
Ova inicijativa je osmišljena kao svojevrstan protest protiv sistema unutar kojega su sva vrednovanja podređena novcu. Ona možda i ne nudi potpuno rješenje problema, ali nudi novu alternativu i drugačiji način razmišljanja i vrednovanja koji se temelji na razmjeni, nasuprot kupovine i konzumeristčkog/potrošačkog načina života kakvog ljudi prihvačaju kao nešto sasvim uobičajeno i normalno.
Novac nema vrijednost
Problem novca najčešće ljudi navode kao osnovnim uzrokom loših uvjeta života, no problem leži i u tome što novac shvaćamo na krivi način. Iako novac često trebamo u ovakvom društvenom uređenju, inicijativa ´Uzmi ili ostavi´, kao i kolektiv ´Hrana a ne oružje´, dokazuje da ga ne morao nužno uvijek upotrebljavati.
Novac je u početku smišljen kao protuvrijednost rezervoarima zlata kojega je posjedovala država. Danas je zlatni standard ukinut, a vrijednost novca se mjeri prema tome koliko vaša država posjeduje takvih papira u svojim zalihama. Takav papir, koji zapravo nema vrijednost, sredstvo je razmjene i trgovine i služi kao alat za ostvarivanje ciljeva i društveni položaj. Ono uvjetuje apsolutno sve. Protok tih papira reguliraju i nadziru banke koje služe kao mjenjačnice i kontroliraju cijeli svijet. Link na filmić koji govori o novcu kao dugu.
Stoga, ukoliko izbjegnemo upotrebu novca kada god je to moguće, pomoći ćemo sami sebi i drugima u zadovoljavanju svojih svakodnevnih životnih potreba. Upravo zato inicijativa ´Uzmi ili ostavi´ poziva na međusobnu solidarnost, solidarnost na društvenom nivou i na bojkot konzumerizma kojega nameće potrošačko društvo što je još jedan uzrok nepravilne raspodjele resursa u svijetu.
Cilj inicijative;
Putem naših akcija želimo ljudima dati poruku da svatko ima pravo na besplatnu hranu i na besplatnu odjeću. Zato dijeljenjem odjeće (i hrane) želimo potaknuti druge da čine isto i da bilo tko može održati akcije dijeljenja. Želimo pokazati da možemo preuzeti odgovornost u svoje ruke i da možemo pomagati jedni drugima.
Cilj je i potaknuti tebe da učiniš isto u svojoj zajednici i da s svojim prijateljima organizirate ´Uzmi ili ostavi´ jer to može svatko.
Kako organizirati dijeljenje?
Potrebno je jednostavno donijeti stvari na štand i vidjeti što su na istome ostavili drugi ljudi. Bitno je naglasiti da se radi o upotrebljivim stvarima, odjeći i obući koja je nosiva, a ne nužno o starim i suviše iznošenim stvarima. Ne bi bilo fer da ljudi doniraju nešto potpuno neupotrebljivo i suviše staro očekujući da netko drugi preuzme taj neupotrebljivi ´višak´. Uzmi ili ostavi je inicijativa razmjene upotrebljivih stvari a ne dobar način lišavanja neupotrebljivog.
Kolektiv ´Hrana, a ne oružje´, stoga na svojim akcijama dijeljenja hrane, uz štand s hranom, postavlja i kolica s odjećom/obućom i na taj način uz svoju direktnu akciju potičemo i razmjenu dobara.
Ukoliko se želite pridružiti Zagrebačkom HNO Kolektivu ili Inicijativi´Uzmi ili ostavi´, kontaktirajte nas na mail: hnozagreb@gmail.com
